24.06.1993.RADIO TV REVIJA

ZABAVNA MUZIKA: Rade Radivojević
Ušao je u legendu
Svojom kompozicijom "Ljubim te pesmama" beogradski kompozitor je uz pomoć Ekstra Nene zat- vorio jednu stranicu istorije domaće lake muzike jer se na Pesmi Evrovizije nećemo skoro (možda i nikada) pojaviti

Ove godine ime Radeta Radivojevića gotovo je nemoguće zaobići - njegova muzika "vrti" se na radio pro- gramima, festival "Beogradsko proleće" je još u sećanju, a Radivojević je ove godine bio selektor festivalske večeri posvećene zabavnoj i pop-muzici. Publiku je osvajala nova zabavnjačka ploča Ekstra Nene, na kojoj je snimljeno pet kompozicija ovog poznatog autora, (čak je i producent ove ploče), a publika gleda i kabare Danice Maksimović "Godine zapleta", za koju je muziku komponovao naš sagovornik. Još uvek je sveže se- ćanje na prošlogodišnji "bum" - pobeda na Jugoviziji sa kompozicijom "Ljubim te pesmama" koju je pevala Ekstra Nena.
- Ta saradnja došla je spontano, visila je u vazduhu, jer smo Nena i ja bili često saradnici na turnejama i ko- ncertima - seća se Rade Radivojević. - Slušao sam kako peva i osetio da je ona pevač takvog senzibiliteta koji odgovara mojim kompozicijama. Bez velikih nagovora počela je naša saradnja, čini mi se, na obostrano zadovoljstvo.
Svojim kompozicijama Radivojević je često učestvovao (čak osam puta) na izborima za pesmu koja bi pre- dstavljala našu zemlju na takmičenju za Evroviziju. Godinu dana pre prošlogodišnje pobede imao je čak dve pesme na izboru, što je možda i nagovestilo pobedu, ali je prošla godina bila izuzetak, prvi put imao je za iz- vođača formiranog pevača i punu podršku.

Radijski Rade
Rade Radivojević je, najpre, radijsii čovek - svoje prve kompozicije snimio je za Radio-Beograd 1970. godi- ne, potom je bio horista u radio-horu, u međuvremenu bilo je estradne saradnje sa mnogim bendovima i pe- vačima. Bio je dirigent zabavnog ansambla Radio-Beograd, a poslednjih godina je urednik redakcije Zabav- ne muzike. Zaslužan je za pojavu mnogih estradnih zvezda - "umešan" u pojavu Luisa i stvaranje njegove četiri najkomercijalnije ploče, zatim za grupe "Frenki", prve uspehe Zorane Pavić i prošlogodišnjih pobednika "Beogradskog proleća" grupe "Či-li" i Bojana Milanovića.
Uz dedu muzičara i oca nastavnika muzike, Radivojević je počeo da svira već sa pet godina, najpre violinu, kasnije instrumente sa klavijaturama. Da se tradicija porodice nastavlja govori podatak da se sin Radeta Radivojevića, Ognjan - uveliko bavi muzikom, svira u džez-orkestru Radio-Beograda i pri kraju je studija na Muzičkoj akademiji.
- Kad sam bio sasvim mlad želeo sam da jednoga dana postanem kompozitor ozbiljne muzike, a ipak su moji počeci u muzici vezani za rok - kaže Radivojević.
Pominje negdašnju nišku grupu "Daltoni", priseća se prvih uspeha na "Beogradskom proleću". Tokom više- godišnje saradnje sa mnogim pevačima, bilo je uspeha, ali i nesporazuma, pa zato pitamo - kakav su to svet pevači?
- Oni su, najpre, veoma čudan svet. Imaju svoje "bubice". Način na koji oni žive određuje njihovu životnu fi- lozofiju. Najgori za saradnju su oni pevači koji su nadobudni, koji misle da su dobri, pa zbog toga teško pri- hvataju savete. Sa njima je veoma teško izaći na kraj, kao što je teško početnike naučiti da pevaju. Uvek se trudim da moje kompozicije budu pevljive. To je izuzetno teško napraviti, jer. recimo, trebalo mi je desetak godina da napišem pesmu sa tri akorda.

S druge strane Bajage
Pored toga što jedan od najistaknutijih kompozitora zabavne muzike, u profesionalnoj biografiji Radeta Radi- vojevića zabeleženo je da je učestvovao na snimanju jednog od najčuvenijih albuma Momčila Bajagića-Ba- jage "Sa druge strane jastuka", čak godinu dana je svirao na turnejama sa Bajagom i njegovim bendom. Vratio se potom zabavnoj muzici. "Presudna je bila razlika u godinama", kaže Radivojević.
Uz sav uspeh koji ga prati, kaže da je njegov život sastavljen od mnogo rada. Svestan je da je jedan od retkih kompozitora od kojeg se očekuje da vrati sjaj zabavnoj muzici, kojoj je, eto, on ostao dosledan sve ove godine. Muzički izleti, poput muzike za kabare, svakako su izazov. Poštovao je, kaže, osnovne principe kabaretske muzike, ali se trudio da ta muzika ima primese kolorita bliskog našoj publici. Kada komponuje, radi to instinktivno, a tek onda na scenu stupa muzičko znanje. Pevačima prilazi sa puno poverenja, poku- šavajući da ih opusti ili učini pravu atmosferu u studiju, kako bi što bolje otpevali kompoziciju.
Za kraj razgovora saznajemo da je Rade Radivojević otkrio novu muzičku zvezdu koja će uskoro zasijati na estradnom nebu. Njeno ime drži u tajnosti. Ostaje nam da to sami uskoro prepoznamo.
S. Đokić